U organizaciji Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo održano javno slušanje na temu: Obrazovanje na jezicima nacionalnih manjina. Narodna skupština pokazuje sposobnost, kaže predsjednik Odbora akademik Muamer Zukorlić, kapacitet da čuje stavove, mišljenja svih legitimnih predstavnika nacionalnih zajednica. Pokrenuto je pitanje obrazovanja na jezicima manjinskih naroda i zajednica pred više od stotinu učesnika gdje su primarno bili prisutni predstavnici nacionalnih savjeta, predstavnici tijela za zaštitu prava, predstavnici ministarstva.
–U jednoj dvoiposatnoj atmosferi pozitivnoj uglavnom imali smo priliku čuti izlaganja predstavnika savjeta koji su ukazali na određene probleme posebno one koji se tiču udžbenika, određene atmosfere koja se često stvara u negativnom smislu na račun nastave na jezicima nacionalnih zajednica, a čuli smo i obrazloženja koja dolaze sa strane vlasti kao i spremnost da se zajednički radi na daljnjem unaprijeđenju, akademik Muamer Zukorlić predsjednik Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo
Prisutni su bili i članovi Odbora za standardizaciju srpskog jezika iznoseći stavove koji osporavaju određena prava, pogotovo za jezike srodne srpskom jeziku kao što je bosanski jezik. Dobro je, ocijenjuje akademik Zukorlić, što su predstavnici nacionalnih zajednici bili u prilici to čuti iz prve ruke.
–Ono što mi djeluje pozitivno jeste da je u jednom trenutku polemički ambijent koji smo imali na realciji članova tog Odbora i nas Bošnjaka, prije svega dr. Fehratovića urodio određenim plodovima. Vidjeli samo da je kasnije ta tenzija počela da pada što pokazuje da su raskoraci, antagonizmi, animoziteti, produkt ne susretanja, kaže akademik Zukorlić
Evo dijela atmosfere u jednom trenutku u Skupštini
–Ako se zna da manjinski jezici oni koji su različiti od zvaničnoga državni organi treba da vide ima li potrebe da se ovdje u Srbiji proizvode tumači za bosanski jezik, prevodioci. Ko god zna i po mišljenju samih kolega Bošnjaka ko zna bošnjački on zna i srpski.Pitanje i samih udžbenika na jeziku koji se ne razlikuje treba riješiti u jednoj tolerantnoj diskusiji, kaže akademik Slobodan Remetić Odbor za standardizaciju srpskog jezika
Predsjednik Odbora akademik Zukorlić napominje,
–Djelimično ste ušli u akademsku raspravu što možda nije nešto što se očekuje na ovakvom mjestu, ali kazali smo da širina parlamentarne atmosfere podnosi da se kaže sve što se misli a iza toga se stoji. Ja bih predložio kolegi Fehratoviću da pošto vodi Katedru bosanskoj jezika u Novom Pazaru da Vas pozove, da naparvi jednu naučnu konferenciju da se urade ozbiljni referati pa da imamo akademsku raspravu.
–Sve dok je Ustav ovakav kakav jeste, Zakoni ovakvi kakvi jesu oni ovakvim svojim stavovima krše Ustav i pravo mene kao pripadnika bošnjačkog naroda da svoj jezik imenujem onako kako se on imenuje i svoju djecu školujem na njihovom maternjem jeziku. Pozivam kolege iz Odbora da napravimo neke akademske rasprave i na način koji priliči ljudima iz nauke raspravimo a do tada da se uzdrže od kršenja Ustava i zakona i ne utječu na proces obrazovanja na jeziku nacionalnih manjina i nacionalnih zajednica posebno na jeziku bošnjačke nacionalne zajednice. Upozoravam i sve one koji poštuju njihovo mišljenje među kojima je i Ministarstvo u nekim slučajevima da na taj način krše i Ustav i zakon, kaže dr. Fehratović
Uslijedio i odgovor
–Ja sam se gotovo bio složio s mišljenjem g. predsjednika (akademika Zukorlića) da bi bilo dobro i u Novom Pazaru organizovati jednu akademsku raspravu. Međutim, odričem se tog svog mišljenja zato što mislim da ovako počnem i ja i kolega dr. Fehratović postat ćemo tehnološki višak u ovoj državi ako on kaže da struka ne smije da se pita i nema pravo struka da kaže svoje stručno mišljenje a zakon i organi neka rade svoj posao u skladu s onim za šta su plaćeni, naglašava prof.dr.Sreto Tanasić predsjednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika
Inače, za narednu godinu planirana je jedna konferencija o bosanskom jeziku na Internacionalnom univerzitetu u saradnji s Bošnjačkom akademijom nauka i umjetnosti.
–Tako da ću ja biti pobornik da se pozovu i predstavnici Odbora za standardizaciju srpskog jezika, odnosno predstavnici SANU i svoje stavove ma koliko oni za nas bili neprihvatljivi ili oponirajući, da se zapravo predstave, poručuje dr. Zukorlić
Svi koji se, kako kaže, pozivaju na nauku, činjenice, akademski jezik, argumente, zapravo nazaduju ako vode rasprave odvojeno. Ipak, kada se susretnu i sučelje svoje stavove, tada se bez obzira na suprotstavljenost pravi pomak u traženju zajedničkog rješenja.
