Izbori za savjete nacionalnih manjina zakazani su za 4. novembar 2018. godine. Na ovim izborima svoj nacionalni savjet izabrat će 22 nacionalne manjine. Osamnaest nacionalnih savjeta birat će se neposrednim putem, dok će četiri nacionalna savjeta birati elektori. Bošnjaci po treći put biraju svoj nacionalni savjet na neposrednim izborima. To je od posebnog značaja, jer direktno mogu izabrati svoje predstavnike koji će ih zastupati u ostvarivanju i zaštiti ključnih identitetskih obilježja: obrazovanju, službenoj upotrebi jezika i pisma, kulturi i informiranju.
Izbori za nacionalne savjete zasnivaju se na principima slobode izbora, jednakosti izbornog prava, periodičnosti izbora i principu tajnog glasanja. Bošnjački narod imao je prilike dva puta da učestvuje na izborima za Bošnjačko nacionalno vijeće – 2010. i 2014. godine. Postavlja se pitanje da li su svi Bošnjaci imali pravo da biraju, da li je njihovo biračko pravo bilo jednako i da li su slobodno i tajno birali svoj nacionalni savjet. U prethodna dva izborna ciklusa svjedoci smo da to nije bilo tako, da je veliki broj Bošnjaka bio onemogućen da glasa na izborima za Bošnjačko nacionalno vijeće i da su na dan izbora vraćani sa biračkih mjesta, jer ih nije bilo u posebnom biračkom spisku. Razlozi su bili različiti, od onih koji se odnose na ciljano i svjesno brisanje birača iz posebnog biračkog spiska od strane lokalnih općinskih i gradskih uprava, zbog “glasačke nepodobnosti“, do onih koji se odnose na nedovoljnu informiranost i nepoznavanje izborne materije o nacionalnim savjetima od strane samih birača, jer se birači nisu dovoljno ili na vrijeme informirali o izbornom procesu i ostvarivanju svojih biračkih prava i nisu se odazvali na pozive da provjere da li su upisani u poseban birački spisak, odnosno da se upišu ako nisu upisani.
Ovom prilikom više bih se osvrnuo na razloge koji se odnose na same birače. Jedan od takvih razloga je što se birači nisu upisivali u poseban birački spisak, misleći da su već upisani, jer imaju pravo da glasaju na lokalnim, parlamentarnim i predsjedničkim izborima. Mislili su ako glasaju na navedenim izborima, da mogu glasati i na izborima za Bošnjačko nacionalno vijeće. To su dva potpuno odvojena izborna procesa, za koje se traže različiti uslovi za ostvarivanje biračkog prava i zbog toga neupisani Bošnjaci nisu mogli glasati. Određeni dio birača bio je ubjeđenja da će svoje pravo ostvariti na dan izbora ako ponesu ličnu kartu, bez obzira na to da li su upisani ili ne. Međutim, birački odbori im nisu dozvoljavali da glasaju samo ako pokažu ličnu kartu na uvid, a da prethodno nisu upisani u poseban birački spisak. Također, određeni broj birača smatrao je, ako su se na popisu stanovništva izjasnili kao Bošnjaci da ne moraju ponovo da se upisuju u posebne biračke spiskove i da na osnovu toga mogu glasati na izborima za Bošnjačko nacionalno vijeće. I taj dio birača bio je uskraćen da glasa na izborima za Bošnjačko nacionalno vijeće. Kako u navedenim, tako i u drugim situacijama Bošnjaci su bili onemogućeni da ostvare svoje biračko pravo i glasaju na izborima za Bošnjačko nacionalno vijeće, jer nisi ispunili osnovni uslov za to, to jest nisu se upisali u poseban birački spisak. To nisu zanemarljive brojke i u ovom izbornom procesu ne smijemo dozvoliti da nam se dešavaju isti propusti kao u prethodna dva izborna ciklusa.
Zato moramo podsjetiti sve Bošnjake da je upis u poseban birački spisak najvažniji proceduralni segment izbora za Bošnjačko nacionalno vijeće i da svi dalji koraci u ostvarivanju aktivnog biračkog prava, to jest prava na glasanje i izbora legalnog Bošnjačkog nacionalnog vijeća, potiču iz upisa u poseban birački spisak. Svaki punoljetni Bošnjak treba biti svjestan ove činjenice i treba izraziti lično interesiranje i potrebu da se upiše u poseban birački spisak. Upis u poseban birački spisak mora se izvršiti lično, podnošenjem zahtjeva kod nadležnog organa uprave prema mjestu prebivališta lica koje podnosi zahtjev.
Da bi građanima bilo jasnije šta je to poseban birački spisak, moramo napraviti razliku između jedinstvenog biračkog spiska i posebnog biračkog spiska. Jedinstveni birački spisak je javna isprava u kojoj se vodi jedinstvena evidencija svih državljana Republike Srbije koji imaju biračko pravo, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Karakteristika ovog biračkog spiska je da se on vodi po službenoj dužnosti i da se redovno ažurira. Svaki državljanin Republike Srbije koji napuni 18 godina, po službenoj dužnosti, upisuje se u jedinstveni birački spisak. Za to ne mora popunjavati nikakve posebne zahtjeve, odlaziti u općinsku ili gradsku upravu i dr. Međutim, poseban birački spisak se u biti razlikuje od jedinstvenog biračkog spiska zato što se ne vodi po službenoj dužnosti, zato što se vodi za svaku nacionalnu manjinu ponaosob i zato što se svaki pripadnik nacionalne manjine mora sa posebnim zahtjevom za upis u poseban birački spisak upisati u isti.
Poseban birački spisak predstavlja posebnu bazu podataka u kojoj se upisuju samo pripadnici određene nacionalne manjine. Poseban birački spisak nije povezan sa jedinstvenim biračkim spiskom, a to znači da ona lica koja su upisana u jedinstveni birački spisak (koja mogu glasati na lokalnim, predsjedničkim, parlametarnim izborima) nisu po automatizmu upisna i u poseban birački spisak. Zato je potrebno da se svako lice koje se izjašnjava kao Bošnjak upiše u poseban birački spisak bošnjačke nacionalne manjine.
Kao što je navedeno, upis u poseban birački spisak vrši se isključivo na lični zahtjev lica. Svojeručno potpisan zahtjev podnosi u pisanoj formi organu jedinice lokalne samouprave prema mjestu prebivališta. Organ uprave jedinice lokalne samouprave, po prijemu zahtjeva za upis u poseban birački spisak, po službenoj dužnosti vrši uvid u jedinstveni birački spisak radi utvrđivanja postojanja općih uslova za sticanje aktivnog biračkog prava kod podnosioca zahtjeva. Kada se utvrdi da je lice koje je podnijelo zahtjev za upis u poseban birački spisak ispunilo opće uslove, upisuje se u poseban birački spisak.
Ona lica koja nisu sigurna da li su upisana u poseban birački spisak, to mogu samostalno provjeriti ulaskom na web stranicu Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave (www.mduls.gov.rs), klikom na prozor koji nosi naziv Poseban birački spisak. Sve što je potrebno jeste da unese jedinstveni matični broj u aplikaciji koja će izaći klikom na prozor. Lice koje nije upisano u poseban birački spisak dobit će takvu vrstu obavještenja, a lice koje je upisano, pored informacije da je upisano, dobit će i informaciju na kom će biračkom mjestu glasati.
Lice koje se upiše u poseban birački spisak treba dobiti rješenje o upisu u poseban birački spisak.
Svaki Bošnjak koji nije upisan to svoje pravo može ostvariti do 19. oktobra, kada je posljednji rok za upis u poseban birački spisak.
Također, ona lica koja su nekada bila upisana, a u međuvremenu su mijenjala mjesto prebivališta, moraju se ponovo upisivati.
Posebno treba napomenuti da većina mladih koji su rođeni u periodu od 1994. do 2000. godine u većini slučajeva nisu upisani u poseban birački spisak. Zbog toga ih treba posebno pozvati da se upišu i na taj način ostvare svoja prava predviđena Ustavom i zakonima.
Brisanje iz posebnog biračkog spiska vrši se po službenoj dužnosti ili na lični zahtjev. Brisanje iz posebnog biračkog spiska po službenoj dužnosti vrši se u slučaju smrti upisanog pripadnika nacionalne manjine ili ako upisani pripadnik nacionalne manjine izgubi biračko pravo zbog toga što je prestao da ispunjava jedan od općih uslova za sticanje biračkog prava.
Birač može podnijeti zahtjev za brisanje iz posebnog biračkog spiska organu uprave jedinice lokalne samouprave prema mjestu prebivališta, odnosno mjestu boravišta za interno raseljena lica, na posebnom obrascu koji propisuje ministar i svojeručno ga potpisuje.
Glas islama 293, strana 18-19, autor: dr. Rejhan Kurtović,
